Budrovci se nalaze u Osječko-baranjskoj županiji koja je jedna od prostorno većih i naseljenijih županija Republike Hrvatske, a nalazi se u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Selo Budrovci, nastalo je kad i ostala mjesta u Đakovštini u 13. i 14.st. Mjesto je dobilo ime po rodu Budrovac. Od 1993. godine na području Đakovštine ustroj jedinica lokalne samouprave ustrojen je na način da imamo grad Đakovo i 9 općina, kojima pripadaju i Budrovci, a koji su od grada Đakova udaljeni oko 5 km. Prostor Osječko-baranjske županije pretežito je nizinski, a veliki utjecaj na njegovo oblikovanje imale su rijeke Drava, Dunav, Sava i njihovi pritoci. Na području grada Đakova, pa tako i Budrovaca proteže se velika Đakovačka lesna zaravan koja je vrlo plodna i pogodna za agrarnu obradu, pa je stoga najvrjednija zona ratarske proizvodnje.
Lesne zaravni su nastali procesima eolske akumulacije, odnosno taloženje sitnih čestica radom vjetra u ledenim dobima. Na površini lesa stvara se plodna crnica, plodno i obradivo tlo. Najniži i najnaseljeniji dio Panonske Hrvatske prekrivaju šume hrasta kitnjaka i običnoga graba Prema Koppenovoj klasifikaciji na ovom području prevladava umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi od 10 – 12°C. Na ovom području, padaline su prisutne u obliku kiše i snijega, a srednja godišnja količina padalina iznosi 1000 – 1500 mm. Padaline u obliku kiše češće su u proljeće i ljeto, a povoljan odnos ljetne topline i padalina pridonosi važnosti ovoga poljoprivrednoga područja. Količine padalina su male i promjenjive te mogu imati utjecaj na to hoće li godina biti sušna ili vlažna, s neposrednim učinkom na poljodjelske prinose. Prema zadnjem popisu stanovništva Republike Hrvatske, 2011.godine, na području općine Budrovci živjelo je 1260 stanovnika, od kojih je 646 muškaraca i 614 žena. Većina stanovništva bavi se poljoprivredom, a od poljoprivrednih kultura najviše se uzgajaju kukuruz i pšenica.
